| 

Pravosuđe jedan od većih problema u BiH


IZVJEŠTAJ EUROPSKE KOMISIJE: Provjeriti imovinu svih sudija i tužilaca, broj disciplinskih kazni i dalje nizak!

Objavljeno: 12. 11. 2015




Europska komisija detektovala je pravosuđe kao jedan od najvećih problema u BiH istakavši da je evidentan problem sa nagomilanim nerješenim predmetima, a da sukob interesa u pravosudnim institucijama šteti integritetu i odgovornosti sudija i tužilaca.

U najnovijem izvještaju Europske komisije o napretku BiH u evropskim integracijama posebna pažnja posvećena je integritetu angažovanih u pravosuđu. Navedeno je da on dolazi pod provjeru samo kada kandidati apliciraju za radna mjesta u pravosudnim institucijama.

- Izjave o imovini su potrebne za sve sudije i tužioce, ali nijedna institucija ne provjerava njihovu tačnost. Pitanje sukoba interesa u pravosuđu podiže zabrinutost u pogledu integriteta i odgovornosti - navela je Europska komisija.

Konstatovala je da sudska kontrola većine odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH u pogledu imenovanja ili razrješenja ne postoji i da je Ured disciplinskog tužioca, iako samostalan organ, zavisan od VSTV-a.

Europska komisija je ukazala na loš odnos budžeta pravosuđa i njegove efikasnosti. Navedeno je da godišnji budžet sudova, tužilaštava i VSTV-a iznosi 119 miliona eura, a da je prosječna dužina sudskog postupka lani premašila sedam godina. Sudovi na svim nivoima lani su primili 428.701 predmet, a istovremeno su uspjeli da riješe 472.213 slučaj. Uprkos toj razlici u sudovima i daqe leži 1,7 miliona starih predmeta, a većina ih se tiče neplaćenih računa za komunalije. Europska komisija je pohvalila angažman VSTV-a na smanjenju broja starih nekomunalnih predmeta koji je dostigao 406.227 i u posljednje dvije godine je umanjen za oko 40.000. Pozitivnim je ocijenjeno i smanjenje prosječnog trajanja neriješenog predmeta pred prvostepenim sudovima za 27 dana u poređenju sa 2012. godinom. Upozoreno je, međutim, da su sudovi lani podbacili, jer su ispunili tek 80 odsto plana za rješavanje starih predmeta.

- Mjere za obezbjeđenje potpune odgovornosti sudija i tužilaca tek treba da budu usvojene, a nagomilani i pretjerano dugi postupci ozbiljno ugrožavaju razvijanje specijalizovane obuke i efikasnosti dijelova pravosudnog sistema - istaknuto je u izvještaju.

U Europskoj komisiji smatraju da obuka nosilaca pravosudnih funkcija treba da bude unapređena posebno u vezi sa vođenjem složenih slučajeva trgovine ljudima, finansijskog i organizovanog kriminala. Dodali su da postoje nedostaci i u pravnom okviru koji uređuje VSTV i da oni treba da budu riješeni na osnovu mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Europske komisije datih u toku strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Kao napredak je navedeno usvajanje Strategije za reformu sektora pravde od 2014. do 2018. godine.

Europska komisija je između ostalog u Izvještaju konstatovala da je broj ozbiljnih disciplinskih kazni protiv sudija i tužilaca u našoj državi i dalje nizak.

Podsjetimo se šokantnog svjedočenje Mladena Džidića, svjedoka odbrane na suđenju Slobodanki Tošić u Sudu BiH, o tome da su državni tužilac Dubravko Čampara i Šejla Turković, supruga Zijada Turkovića, vođe zločinačke organizacije osuđenog na 40 godina zatvora, iskoristili i naveli osuđenog kriminalca Anđelka Veljančića da učestvuje u montiranju optužbi na Kosovu protiv lidera SBB-a Fahrudina Radončića što je samo jedan u nizu primjera skandaloznog ponašanja bez presedana ovog državnog tužioca.

Zbog toga se opravdano nametnulo pitanje odgovornosti te mogućeg pokretanja sankcija, u ovom primjeru protiv Dubravka Čampare, kao nosioca pravosudne funkcije. Protiv Čampare, što je u javnosti poznato, postoji nekoliko prijava koje su podnesene glavnom disciplinskom tužiocu Arbenu Murteziću.

- Etički kodeks za suce i tužioce postoji, ali ne postoji formalni provedbeni mehanizam. Etički odbor uspostavljen je unutar VSTV-a, on ima nadležnost za izdavanje savjetodavnog mišljenja i nadgledanje provedbe kodova, ali nema moć pokrenuti disciplinske postupke. Povreda kodeksa etike ne predstavlja formalni razlog za pokretanje disciplinskog postupka. Štaviše, protiv odluke disciplinskog tužitelja ne postoji mogućnost žalbe - kaže se u izvještaju u kojem se ozbiljno ukazuje na slabe mehanizme kod sankcioniranja nosilaca pravosudnih funkcija.

Šimić: Kazne neprimjerene i ne služe nikakvoj svrsi

Pravni ekspert Goran Šimić u izjavi za „Avaz“ tvrdi da kvalifikacije navedene u Izvještaju o napretku za BiH stoje te navodi još primjera koji ovu tvrdnju potkrepljuju.





- Jedan je primjer Milorada Barašina, bivšeg glavnog tužioca BiH, koji je snimljen na ručku s vrlo poznatim regionalnim kriminalcem. Kako je završio taj disciplinski postupak? Završio je tako što se on nagodio s disciplinskim tužiocem da mu smanji plaću tri mjeseca po 20 posto. Nije mu više plaća bila 5.000 već 4.400 KM i nije bio glavni, ali je ostao tužilac - kaže Šimić.

Naveo je i primjer državne tužiteljice Vesne Ilić, čija plaća je smanjena za 20 posto nakon što je priznala krivicu da je, za više od sedam i po godina, u dva predmeta ratnih zločina propustila da poduzme ijednu radnju usmjerenu ka okončanju predmeta.

- Ne samo da je broj disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca mali nego su kazne neprimjerene i ne služe nikakvoj svrsi. Pa u Hrvatskoj smo imali slučaj da je glavni državni odvjetnik smijenio svoju zamjenicu samo zato što joj je Županijski sud u Zagrebu vratio optužnicu. Vidite koliko su ispred nas - navodi Šimić.

Ilijas Midžić, bihaćki advokat i član VSTV-a, kaže za „Avaz“ da dosta predmeta protiv tužilaca ili sudija završava sporazumima, zbog čega smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku za nosioce pravosudnih institucija.
Crnalić: Trenutna rješenja unutar VSTV-a dobra

Sarajevski advokat Asim Crnalić tvrdi da su trenutna rješenja unutar VSTV-a dobra.

- Branio sam neke od sudaca u disciplinskim postupcima i znam da je to vrlo efikasan postupak te da suci u principu žale zbog onoga što im se stavlja na teret bez obzira na to o čemu se radilo i kolika je težina tog prekršaja - kaže Crnalić.





Jučer smo se pismenim putem obratili Murteziću s pitanjem stoji li informacija da je broj ozbiljnih disciplinskih kazni protiv tužilaca i sudija nizak te u kojoj je mjeri mehanizam za provođenje disciplinskih postupaka protiv tužilaca i sudija adekvatan. Odgovor nismo dobili, a u njegovom uredu nam je rečeno da je odsutan do petka.
Tegeltija: Nismo zadovoljni

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija tvrdi za „Avaz“ da je BiH lider u regionu i po broju i težini kazni koje se izriču protiv sudija i tužilaca.

- Bilo je i razrješenja i premještanja u druge sudove, bilo je i novčanih kazni. Naravno, mi nismo zadovoljni našim okvirom za disciplinsko gonjenje sudija i tužilaca. Radimo na tome da ga pojačamo, a konferencija koju organiziramo u decembru bit će na tom tragu - ističe predsjednik VSTV-a.
Iz izvještaja glavnog disciplinskog tužioca za 2014.

    Ostalo 745 otvorenih predmeta
    Samo 30 posto predmeta starije od godinu
    Pokrenuto 18 disciplinskih i jedan postupak privremenog udaljenja
    Okončano 17 disciplinskih postupaka


Bootstrap Slider

Pratite nas

Naše brošure

Kontakt

  • +387 33 20 40 60
  • pozitivne@vrijednosti.com
  • La benevolencije 6
  • +387 33 20 40 60
  • 9:00- 16:00