| 

Šta treba pravosuđu u BiH

Na osnovu dostupnih informacija jasno je da situacija u pravosuđu mora biti bolja jer uspješno pravosuđe najvažnije je za svakog stanovnika BiH, rekao je nedavno ambasador Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH.

Izjavu poput ove često ponavljaju stanovnici BiH, novinari, ali i sami zaposleni u pravosuđu. Primjera radi, predsjednik Vrhovnog suda FBiH Amir Jaganjac je jednom prilikom čak ocijenio da "ima ljudi koji su zalutali u pravosuđe".

„Mi, recimo ukrivičnoj oblasti, ukinemo nešto više od 20 posto presuda i to najčešće zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje ili povreda pravila krivičnog postupka. Ako bih analizirao razloge za takve presude, rekao bih da tu ima i neznanje i neposvećenost i nezainteresovanost... Imali smo jednu presudu gdje se i tužitelj i i sudija pozivaju na zakon koji je prestao da postoji par godina prije presude", pojašnjava Jaganjac i kaže da su u takvim slučajevima „odgovorni svi koji su donijeli takvu presudu, i sudija i tužitelj, jer i jedni i drugi treba da poznaju zakone na koje se pozivaju".

A šta treba tužiocima i sudijama?

Glavni tužilac Tužilaštva FBiH Zdravko Knežević kaže da im treba politička volja.

„To nije odobrenje šefa stranke, ministra ili premijera da hapse ili nešto drugo, ni slučajno odobrenje za hapšenje ili procesuiranje, nego saradnja i koordinacija jer pravosuđe je treći stub vlasti i to znači da zajednički rješavamo probleme od kojih zavisi rad sudova i tužilaštava, a to je obezbjeđivanje novca za potrebne kadrove i druge uslove rada", kaže Knežević i naglašava da u BiH nedostaje više od 40 tužilaca u okružnim i kantonalnim tužilaštvima od čega samo u Sarajevu 20.

Glavna tužiteljica u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu Dalida Burzić kaže da vlasti kantona Sarajevo unazad nekoliko godina kanotnalnim tužilaštvu i sudu značajnu smanjuju sredstva u budžetu u odnosu na tražene potrebne iznose, čak i na pola.

„Mi imamo 150.000 predmeta, a od toga je 110.000 po nepoznatom izvršiocu, starih predmeta 6.700... i jedva čekam da političke partije u izvršnoj vlasti pitam na čemu su dobili izbore i kako će se boriti protiv kriminala, kako da mojih 46 tužilaca riječi ovoliko zaostalih predmeta", kaže Burzić i naglašava da ovom Tužilaštvu najviše trebaju - sredstva. Napominje da je važna i saradnja sa policijom.

„Policija mora da zna kako da postupaju sa dokazima da ih ne pokvare jer sa nezakonitim dokazom ne možete na sud. Mi imamo vrlo strog zakon koji rigorozno opisuje zakonitost dokaza i ljudima je trebalo vremena da to nauče, ali vjerujem da ima i grešaka i propusta i za to tužilac bude kažnjen oslobađajućom presudom", pojašnjava Burzić.

Sudija Jaganjac pak naglašava da je nepravedno generalno ocjenjivati da sudije i tužioce nisu dobro.

„Jedna od stvari koje trebaju pravosuđu u BiH jeste da se kod donošenja zakona koji se odnose na pravosuđe koristi znanje ljudi iz prvosuđa jer nemoguće je donositi te zakone bez saradnje. Bio sam na seminaru o sajber-kriminalu i kada sam vidio šta sve tužitelje čeka u tom uskom segmentu, koliko znanje trebaju imati u tom segmetu i koliko posla treba uraditi prije istage i u njenom provođenju - postavlja se pitanje kako to savladati ili naučiti i to ne da te neko drugi uči, nego da radiš sam na sebi, upoznaješ nove oblasti, metode, ljude...", kaže Jaganjac.

No prema istraživanjima percepcije korupciji, koje redovno provodi Transparensy International, pravosuđe se u očima građana BiH izjednačilo sa institucijama vlasti.

„Ranije je percepcija bila da je korupcija najprisutnija u zdravstvu i u vladama i vladinim institucijama, ali posljednih godina se sve to izjednačilo. Ljudi jednostavno vide da se ništa ne mijenja, da nema rezultata i na osnovu toga donose zaključke da je pravosuđe korumpirano", kaže Ivana Korajlić iz TI u BiH.

Dobar poznavalac prilika u pravosuđu u zemljama članicama EU, Adnan Huskić, inače predavač na Univerzitetu za nauku i tehnologiju (SSST) , kaže da ljudima u pravosuđa treba više rada i odgovornosti.

„Kod nas će se stvari početi mijenjati kada pojedinci na najvišim pozicijama promijene poimanje svoje uloge. Rumunija je recimo dobar primjer sistemskog i sve jačeg društvenog obračuna sa korupcijom gdje je predsjednik Rumunije, nakon hapšenja svog brata pod optužbom za uzimanje mita, izjavio da ako mora da bira između prirodnog impulsa da zaštiti svog brata i potrebe konsolidacije pravosudnog sistema Rumunije, bira ovo zadnje. U BiH se, međutim, ne dešava ništa osim što se javnosti gotovo svakodnevno serviraju slike spektakularnih hapšenja koje provode maskirani policajci, a koji završavaju naprasnim puštanjima na slobodu dan ili dva kasnije, frapantnim proceduralnim greškama tužilaštava, kratkotrajnim ili uslovnim kaznama što na kraju dovodi do toga da se ionako nisko povjerenje građana u pravosuđe i pravdu još dodatno urušava. Kod nas su ljudi koji ne rade svoj posao kako treba još uvijek na mjestima tužilaca i sudija. Mi prihvatamo nesposobnost kao normu i dozvoljavamo da se stalnim prebacivanjem krivice između istražnih i sudskih organa stvara konfuzija po pitanju odgovornosti za ovakvo stanje. Pitanja koja treba postaviti u pravosuđu su jednostavna: koliko slučajeva korupcije na najvišem nivou ste istražili, a koji su dobili sudski epilog i završili izricanjem visokih zatvorskih kazni? Uz to im treba poručiti: Ako svoj posao ne možete da radite, što zbog političkog pritiska, što zbog straha, zašto to ne kažete javno i odstupite s vaše dobro plaćene funkcije", kaže Huskić.

Advokat iz Tuzle Adnan Gulamović, do nedavno tužilac Tužilaštva BiH takođe cijeni da cijeli sistem nije dobar, da mnogo stvari ne valja.

„Ima naznaka da sudije i tužioce vrše nečasne radnje, ali to su za sada sve priče bez dokaza, a veoma ih je teško dokazati, lično sam to osjetio i doživio. Mogao bih komotno reči da u pravosuđu treba napraviti pravi dar-mar, uzeti onu brezovu metlu i sve počistiti, pa krenuti iz početka, od VSTV BiH pa niže, ali ne kao 2003. godine jer tada se moglo nasluttit da ćemo doći ovdje gdje smo sada. Mnoge stvari ne valjaju", kaže Gulamović. Smatra da je za aktuelno stanje kriv način izbora i imenovanja sudija i tužilaca, ali i male kazne za greške i propuste.

„Imate ljude koji dođu sa malo ili nimalo iskustva ili po principu ja tebi- ti meni. Ima i onih koji dođu uz podršku određene političke partije i oni su u najtežoj situaciji jer su pod najjačim pritiskom. Lično ne mogu nikoga prozvati jer nemam dokaze, ali svi vide čega ima u medijima kada se primakne izbor nekoga za pravosuđe. Ima slučajeva da se urgira u VSTV po raznim osnovama, pa umjesto najboljih koji sobom nose iskustvo i rezultate dobijete neke kojima tu nije mjesto. Pokazalo se da ni velika plata nije garancija profesionalnog rada. Istina, nije dobro tvrditi da je u pitanju samo korupcija jer imate more nedorečenih zakona i to otvara prostor za špekulacije. Onda imate rascjepanost pravosuđa i prelamanje nadležnosti: znam za slučaj koji je prošao četiri tužilaštva i nije ni započet s radom. Dakle to je jedno zamršeno kolo: zakoni, nadležnosti, izbor i imenovanje, kažnjavanje... sve! Ali da bi ste bilo koga prozvali morate imati dokaze. Lično sam osjetio smicalice koje mi nije pravila politika nego kolege iz branše koji su i sada u poslu i ako imate takvu situaciju - jasno da je sve moguće", kaže Gulamović.

Burzić smatra da VSTV mora biti odgovorno za kadrove koje bira.

„Ako za nekog kaže da može biti sudija ili tužilac - mora stati iza te sobe. I iako je VSTV jedna od najpozitivnijih stvari koja se desila u reformi pravosuđa, ali je način biranja ljudi u VSTV problematičan, kao i dužina mandata koji oni imaju, ali vidim da se tu nešto mijenja: pravilnici, intervjui za kandiodate... nastoji se objektivizirati izbor, ali mora se mijenjati način tako da biraju najsposobnije jer dok toga ne bude biće i nezakonitih dokaza i neozbiljnih istraga i neozibljnih pritvora, nespremnih tužilaca, loših sudija...", kaže Burzić i napominje da i građani moraju početi pričati o korupciji i sarađivati sa tužilaštvima.

„Svi moraju shvatiti da kritika prelazi u kritizerstvo ako kao pojedinac ništa ne učiniš. Imamo mi mnogo slučajeva, ali je teško dokazati krivično djelo. Građani moraju aktivno pomoći policiji i tužilaštvima da se goni korupcija. Znam mnogo situacija gdje su ljudi hrabro svjedočili i moramo im objasniti da bez njihove pomoći tužilaštva ne mogu ništa uraditi", poručuje Burzić.

Veliki test za pravosuđe, baremu u FBiH biće uspostava Specijalnih odjela Tužilaštva FBiH i Vrhovnog suda FBiH koji će biti uspostavljeni na osnovu Zakoni o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Njih za sada čeka 1.293 predmeta u kojima je problem međukantonalni kriminal. Na njima je do sada radilo više od 50 tužilaca u 10 kantonalnih tužilaštava. Knežević prve presude očekuje za dvije do tri godine, a možda i ranije s tim da su, upozorava, mogući problemi sa nepostojanjem dokaznog materijala, nedostupnih svjedoka, ali i neuvezanim sistemom evidencije nekretnina ili poreza, nedostatkom novca.....

„Uspostava odog odjela ne odgovara svakom onom ko bi mogao doći pod udar, a o tome ko su ti ljudi je sada teško govoriti konkretno. Međutim svi oni koji se pominju u ovih 1.293 predmeta su potencijalni protivnici uspostave. Ne znam da li među njima ima političara, privrednika, ali teoretski je moguće da se budemo bavili i određenim brojem javnih dužnosnika u različitim oblastima. Vidjećemo kada dobijemo predmete, ali u zakonskim odredbama o nadležnosti specijalnih odjela i tužilaštva i suda se pominju nosioci javnih dužnosti koji su imenovani od strane zakonodavne ili izvršne vlasti ili za čije je imenovanje Vlada FBiH dala saglasnost, a to su dakle direktori javnih preduzeća gdje je dominantan državni kapital i iz tog proizilazi potencijalni krug izvršilaca djela. Dakle pod udar zakona će doći nosioci funkcija ukoliko su počinili krivična djela", najavljuje Knežević.

Pred ovim odjelima su velika očekivanja, a istini za volju treba reći da je na sličnom testu već „palo" Specijalno tužilaštvo RS o čijem se gašenju govori već neko vrijeme.

(*U tekstu korišteni citati iz tekstova objavljenih u medijima u BiH.*)


Bootstrap Slider

Pratite nas

Naše brošure

Kontakt

  • +387 33 20 40 60
  • pozitivne@vrijednosti.com
  • La benevolencije 6
  • +387 33 20 40 60
  • 9:00- 16:00