| 

NAKON PISANJA SB: Tužilaštvo BiH korigovalo proceduru podizanja optužnica za ratne zločine

BiH, 09.02.2016.


Tužilaštvo BiH podizalo je optužnice po Kaznenom zakonu BiH koji je sud iz Strasbourga izuzeo iz primjene





Krajem prošle godine „Slobodna Bosna“ je pisala da Tužilaštvo BiH podiže optužnice za ratne zločine po nevažećem zakonu. I pored toga što je Sud za ljudska prava u Strasbourgu izuzeo Kazneni zakon BiH (od 2003. godine) iz primjene i naložio našim pravosudnim organima da u slučaju ratnih zločina primjenjuju Kazneni zakon SFRJ iz 1976. godine,

Tužilaštvo BiH, na štetu optuženih, tu odluku dvije i po godine odbijalo je da provede u praksi.

Podsjetimo da je i Ustavni Sud BiH naložio našim pravosudnim organima da poštuju ovu odluku suda u Strasbourgu i primjenjuju blaži zakon, odnosno Zakon SFRJ iz 1976. godine, koji je bio na snazi tokom počinjenja ratnih zločina u periodu od 1992. do 1995. godine.

Ovakvom povredom Krivičnog zakona BiH optuženima je prijetila dugogodišnja kazna od 10 do 45 godina zatvora, u dokaznom postupku pozivalo se preko stotinu svjedoka, a suđenje je trajalo i do pet-šest godina.

S druge strane, Zakon SFRJ za ista krivična djela (nepoduzimanje mjera) članom 182, za komandnu odgovornost predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Po istom Zakonu za naredbodavce počinjenje zločina i počinioce zločina najviša kazna za ratne zločine je 15 godina, a za zločin protiv čovječnosti 20 godina. Dakle, dužina kazne po Zakonu SFRJ obavezuje na znatno manji broj neophodnih svjedoka, a time znatno kraće vrijeme suđenja.

Da je pisanje „Slobodne Bosne“ imalo učinka pokazuje nova praksa Tužilaštva BiH, Naime, 20. januara 2016. godine Sud BiH, a na prijedlog Tužilaštva BiH , potvrdio je optužnicu protiv Edhema Žilića i to po Krivičnom zakonu SFRJ!

Žilić se tereti da je počini ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U optužnici se navodi da je u vrijeme oružanog sukoba između Armije BiH, s jedne strane, i Vojske Republike Srpske i HVO, s druge strane, od maja do kraja oktobra 1993. godine, Edhem Žilić, u svojstvu pripadnika 4. bataljona Vojne policije Armije BiH, kao vršilac dužnosti upravnika zatočeničkog objekta u prostorijama Sportske dvorane „Musala“, općina Konjic, činio, naredio, omogućio i nije sprječavao nečovječna postupanja prema nezakonito zatočenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti.

Ineče, Sud BiH je u prethodnoj praksi po automatizmu potvrđivao optužnice po Kaznenom zakonu BiH, čime su pravosudni organi činili krivično djelo iz člana 239. Kaznenog zakona BiH, za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. (M.D.)


Bootstrap Slider

Pratite nas

Naše brošure

Kontakt

  • +387 33 20 40 60
  • pozitivne@vrijednosti.com
  • La benevolencije 6
  • +387 33 20 40 60
  • 9:00- 16:00